Home » Blog » Magnezij i anksioznost

Magnezij i anksioznost

Magnezij i anksioznost

Povremena anksioznost je očekivani dio života. Anksioznost se može javiti kada se suočite s problemom na poslu, prije polaganja testa ili prije donošenja važne odluke, ali anksiozni poremećaji uključuju više od privremene brige ili straha. Poznavanje razlike između normalnog osjećaja anksioznosti i anksioznog poremećaja koji zahtijeva liječničku pomoć može pomoći osobi da identificira i liječi svoje stanje. Za osobu s anksioznim poremećajem, anksioznost ne nestaje i može se s vremenom pogoršati. Simptomi mogu ometati svakodnevne aktivnosti kao što su odlazak na posao, uspjeh u školi  i odnosi s drugim ljudima. Uzroci anksioznih poremećaja nisu u potpunosti otkriveni. Čini se da životna iskustva poput traumatičnih događaja izazivaju anksiozne poremećaje kod ljudi koji su već skloni anksioznosti. Nasljedne osobine, depresija, stres, konzumacija alkohola ili droge također mogu biti faktor. Ukoliko patite od ovoga poremećaja potrebno je zatražiti stručnu pomoć, baviti se raznim aktivnostima u kojima uživate i ne konzumirati alkohol ili drogu jer mogu samo pogoršati vaše stanje. 

Postoji nekoliko vrsta anksioznih poremećaja, uključujući generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj i razne poremećaje povezane s fobijama. Moguće je imati više od jednog anksioznog poremećaja.

Ljudi koji pate od generaliziranog anksioznog poremećaja pokazuju pretjeranu brigu oko raznih stvari poput zdravlja, posla, društvenih interakcija i svakidašnjeg života. Ovakve brige se kod njih pojavljuju gotovo svakodnevno kroz najmanje šest mjeseci. Simptomi generaliziranog anksioznog poremećaja uključuju: osjećaj uznemirenosti, brzo umaranje, problemi s koncentracijom, iritabilnost, napetost u mišićima, nekontrolirana zabrinutost i poremećaji spavanja.

Panični poremećaj uključuje ponavljajuće neočekivane napadaje panike. Napadi panike su iznenadna razdoblja intenzivnog straha koja se javljaju brzo i dosegnu svoj vrhunac za nekoliko minuta. Napadi se mogu dogoditi neočekivano ili ih može izazvati okidač, kao što je situacija ili predmet koji izaziva strah.  Osobe s paničnim poremećajem često se brinu kada će se dogoditi sljedeći napad i aktivno pokušavaju spriječiti buduće napade izbjegavanjem mjesta, situacija ili ponašanja koje povezuju s njima. Briga o napadima panike i trud uložen u izbjegavanje napada uzrokuju značajne probleme u različitim područjima života osobe. Obični znakovi napada panike su: otežano disanje, bol u prsima, ubrzano lupanje srca, mučnina, osjećaj vrućine ili hladnoće, trnci, zujanje u ušima i znojenje.

Fobija je intenzivan strah od nekog predmeta ili situacije. Strah koji ljudi s fobijama osjećaju nerazmjeran je stvarnoj opasnosti koju uzrokuje situacija ili predmet. Postoje specifične fobije od npr. letenja, visine, igala, nekih životinja, krvi, vanjskog prostora i sl. Neki ljudi pate od takozvane društvene fobije ili društvene anksioznosti, zbog koje misle da će se osramotiti pred drugima te zbog toga izbjegavaju društvena događanja.

Anksiozni poremećaji se uglavnom liječe kombinacijom lijekova i psihoterapije. Lijekovi ne mogu izliječiti anksiozni poremećaj, ali mogu umanjiti njegove simptome. Njih mogu propisati liječnici opće prakse i psihijatri. Tehnike upravljanja stresom i meditacija mogu pomoći osobama s anksioznim poremećajima da se smire i mogu poboljšati učinke terapije. Istraživanja sugeriraju da aerobna tjelovježba može pomoći nekim ljudima da smanje svoju anksioznost, ali to ne može zamijeniti stručnu pomoć.

Ukoliko patite od anksioznog poremećaja, trebate obratiti pažnju i na svoju prehranu. Ljudi često pate od simptoma uzrokovanih neotkrivenim nedostatkom magnezija. Ovaj mineral blokira aktivnost stimulativnih neurotransmitera i veže se na umirujuće receptore, što doprinosi stanju smirenosti te pomaže reguliranju otpuštanja kortizola –  hormona stresa.  Postoje mnogobrojne namirnice koje su bogate magnezijem, a neke od njih su: mahunarke, zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi i cjelovite žitarice. Prehrana je ključ za uspostavljanje normalne razine svih minerala u tijelu, pa tako i magnezija. Nažalost, zbog modernih tehnika obrade hrane, gubi se velika količina hranjivih nutrijenata u njoj. Također,  čimbenici kao što su genetika, metabolizam i zdravstveno stanje mogu utjecati na to koliko je magnezija pojedinoj osobi potrebno za zdravo funkcioniranje. Ljudima s anksioznim poremećajem možda će trebati više magnezija nego što ih je moguće unijeti hranom. Najbolji način za dodatnu opskrbu tijela je putem ionic magnezija u spreju koji zaobilazeći probavni sustav pridonosi najvećoj apsorpciji i učinkovitosti magnezija.